U suradnji s udrugom DOKKICA učenici i učenice sedmih i osmih razreda educirani su o načinima brige za mentalno zdravlje.

Projekt izravno omogućava dostupnost inovativnih metoda prevencije nasilja koje se vode paradigmom educiranja i osposobljavanja roditelja i odgajatelja kao i usvajanje i vježbanje životnih i socijalnih vještina koje doprinose smanjenu nasilja roditelja nad djecom, nasilja među djecom, kao i smanjenju stvaranja ovisničkog ponašanja koje dovodi do neprihvatljivih oblika ponašanja i agresije. Jedan od noviteta u projektu je fokusirati roditelje na kreiranje zdravih navika kod roditelja i djece, ali i rekonstrukciju loših navika kod samih roditelja i odgajatelja u zdrave navike koje su baza za prevenciju svih oblika nasilja i ovisnosti. U kreiranje zdravih navika je uključen multidisciplinaran tim (dva psihologa, socijalni radnik i kineziolog) koji zajedničkim snagama pomažu roditeljima da shvate proces nastanka navika u ljudskom životu, proces mijenjanja navika i proces utvrđivanja nove navike i novih navika za čitav život.

Opći cilj projekta je spriječiti daljnje rizično ponašanje i konzumiranje sredstava ovisnosti te pojavu ovisnosti kod djece i mladih s poremećajima u ponašanju na području Zadarske županije. Izravni korisnici projekta su djeca i mladi s poremećajima u ponašanju od kojih pojedini eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti i pokazuju sklonost i dr.rizičnim ponašanjima. Neizravni korisnici projekta su roditelji izravnih korisnika projekta.

Psihosocijalna rehabilitacija ovisnika o drogi, alkoholu i kocki koja se provodi u okviru terapijske zajednice. Korisnici su punoljetni muškarci ovisni o drogi, alkoholu i kocki. U sklopu programa provodi se psihoterapija (individualni i grupni rad sa korisnicima) i radna terapija. Program traje tri godine, a posljednjih šest mjeseci program provodi se postupna resocijalizacija korisnika. Tijekom tri godine programa provodi se individualni i grupni rad sa članovima obitelji korisnika.

Kako bi se povećala mogućnost izlječenja i smanjilo ovisničko ponašanje, neophodno je da ovisnik dobiva psihosocijalnu i savjetodavnu pomoć od strane stručnjaka, i to u poticajnoj okolini, koja ga odvaja od ljudi s kojima dijele iste navike. Iako se hrvatski sustav pružanja socijalnih usluga u velikoj mjeri oslanja na pružanje socijalnih usluga u institucijama, sve je veća potreba za deinstitucionalizacijom, prevencijom institucionalizacije i pružanjem socijalnih usluga u zajednici. Deinstitucionalizacijom socijalnih usluga omogućuje se smanjivanje broja ulazaka u institucije, povećanje broja izlazaka iz institucija u nove oblike skrbi u zajednici, a istovremeno se širi mreža različitih socijalnih usluga, s naglaskom na programe prevencije institucionalizacije. Također, cilj je u zajednici stvoriti uvjete za integraciju i rehabilitaciju, čime se dodatno razvijaju izvaninstitucionalni oblici pružanja socijalnih usluga. Kako bi se smanjio recidiv među korisnicima koji su nekada bili korisnici institucionalnih usluga i prevenirala institucionalizacija ovisnika potrebno je razvijati pružanje socijalnih usluga u izvaninstitucionalnim uvjetima, što će se osigurati kroz usluge savjetovanja i psihosocijalne podrške. Dio postojećih korisnika smještaja izmjestit će se iz institucijskog oblika skrbi i pružit će im se usluga organiziranog stanovanja, uključujući i usluge psihosocijalne podrške i savjetovanja i pomaganja

Školski preventivni program ima za svrhu razvijati svijest o zdravlju i potrebi njegova očuvanja, kako tjelesnog tako i psihičkog. Poticati razvoj pozitivnih osobina ličnosti učenika, samostalnosti, kreativnosti, osobne odgovornosti, komunikativnosti, te ih učiti kako rješavati konflikte, jačati samosvijest učenika o vrijednosti vlastite ličnosti, educirati ih i senzibilizirati učitelje za problem ovisnosti i postići da prevencija bude pedagoško načelo djelovanja. Kroz program učenici razvijaju spoznaju o drugima i različitostima, prihvaćanjem i uvažavanjem tuđih ideja te stavova i načina življenja. Također djelovati na smanjenje neprimjerenog i nezdravog ponašanja u Školi.

Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, učenicima od 5.-8. razreda je održano predavanje i kviz na temu ovisnosti.

Programom prevencije vršnjačkog nasilja nastoje se smanjiti nasilna i neprihvatljiva ponašanja među vršnjacima u školi

Gimnazija Tituša Brezovačkog je relativno mala škola (ukupno 17 razrednih odjela) koja inače radi samo u jutarnjoj smjeni, ali ove godine radimo u smjenama. Nastavnici dobro poznaju učenike i njihove životne prilike. Nastavnici su spremni diskretno zaštiti učenike koji prolaze kroz teško razdoblje (npr. bolest člana obitelji, rastava roditelja, smrt u obitelji). Škola ima jednu stručnu suradnicu psihologinju, a ove školske godine i pripravnicu pedagoginju koje sa učenicima rade u većim grupama (cijeli razredi na satovima razrednika), manjim grupama podrške te individualno. Program se realizira u skladu s kurikulumom Zdravstvenog odgoja i Građanskog odgoja na satovima razrednika, kroz brojne fakultativne i izvannastavne aktivnosti unutar kojih se učenici potiču birati zdrave stilove života, kroz redovnu nastavu (prvenstveno u okviru nastave biologije, etike, vjeronauka, psihologije, sociologije, tjelesne i zdravstvene kulture te hrvatskog jezika i njemačkog jezika), kroz Dane otvorene nastave te u suradnji s raznim vanjskim stručnjacima - školskom liječnicom, djelatnicima MUP-a i sl.

Za roditelje učenika 1. razreda u svrhu prevencije i suzbijanja zlouporabe opojnih sredstava, te ostalih rizičnih ponašanja kod adolescenata održana su predavanja u suradnji s policijom. Na satovima razrednika za učenike 2. razreda održana su predavanja u suradnji s policijom na temu prevencije zlouprabe droga, alkohola, nasilja, te sigurnosti u prometu.

Multilateralna suradnja ključnih dionika u provedbi probira na hepatitisa C i HIV-a u zatvorskom sustavu i uspostave modela prevencije bolesti, znanja i sigurnosti korisnika zatvorskog sustava. Aktivnosti koje se provode: - Obuhvat i probir (testiranje) zatvorenika na HCV i HIV u 4 kaznionice/zatvora - Edukacija i savjetovanje zatvorenika o prevenciji, zaštiti od infektivnih bolesti i liječenju - Koordinacija liječenja oboljelih u suradnji sa zatvorskim ustanovama

Multilateralna suradnja ključnih dionika u implementaciji trajnog inovativnog modela mikroeliminacije hepatitisa C i HIV-a u zatvorskom sustavu i uspostave modela prevencije bolesti, znanja i sigurnosti korisnika zatvorskog sustava. Aktivnosti koje se provode: -Obuhvat i probir (testiranje) zatvorenika u Centru za dijagnostiku u Zagrebu na HCV i HIV -Edukacija i savjetovanje zatvorenika o prevenciji, zaštiti od infektivnih bolesti i liječenju -Koordinacija liječenja oboljelih u suradnji sa zatvorskim ustanovama u kojima služe kaznu

Program ima za cilj osnažiti mlade ljude da donose zdrave odluke u vezi s uporabom i eksperimentiranjem s drogama, alkoholom, cigaretama, internetom, kockanjem te mentalnim zdravljem i nasiljem.

Sustavni i dobrovoljni probir pacijenata s psihičkim bolestima u sklopu ambulantnog i bolničkog liječenja korisnika Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti na Klinici za psihijatriju KBC-a Sestre milosrdnice

Kako bi se povećala mogućnost izlječenja i smanjilo ovisničko ponašanje, neophodno je da ovisnik dobiva psihosocijalnu i savjetodavnu pomoć od strane stručnjaka, i to u poticajnoj okolini, koja ga odvaja od ljudi s kojima dijele iste navike. Iako se hrvatski sustav pružanja socijalnih usluga u velikoj mjeri oslanja na pružanje socijalnih usluga u institucijama, sve je veća potreba za deinstitucionalizacijom, prevencijom institucionalizacije i pružanjem socijalnih usluga u zajednici. Deinstitucionalizacijom socijalnih usluga omogućuje se smanjivanje broja ulazaka u institucije, povećanje broja izlazaka iz institucija u nove oblike skrbi u zajednici, a istovremeno se širi mreža različitih socijalnih usluga, s naglaskom na programe prevencije institucionalizacije. Također, cilj je u zajednici stvoriti uvjete za integraciju i rehabilitaciju, čime se dodatno razvijaju izvaninstitucionalni oblici pružanja socijalnih usluga. Kako bi se smanjio recidiv među korisnicima koji su nekada bili korisnici institucionalnih usluga i prevenirala institucionalizacija ovisnika potrebno je razvijati pružanje socijalnih usluga u izvaninstitucionalnim uvjetima, što će se osigurati kroz usluge savjetovanja i psihosocijalne podrške. Kroz ovaj projekt osigurat će se izmještaj korisnika iz Doma u stambenu zajednicu te će se osigurati potrebne socijalne usluge koje će će spriječiti njihov povratak u institucije. Dio postojećih korisnika smještaja izmjestit će se iz institucijskog oblika skrbi i pružit će im se usluga organiziranog stanovanja, uključujući i usluge psihosocijalne podrške i savjetovanja i pomaganja.

Projekt je usmjeren na prevenciju i suzbijanje bolesti ovisnosti kroz pružanje pomoći i podrške ciljanoj skupini, pružanje pomoći u rješavanju specifičnih problema s kojima se suočava ova korisnička skupina, omogućavanje stjecanja znanja i vještina za svakodnevno društveno prihvatljivo funkcioniranje u zajednici uz konstruktivno provođenje slobodnog vremena te informiranje i senzibiliziranje šire javnosti o problemima ovisnosti.

PULS NADE - podrška ovisnicima u prevenciji krvlju i seksualno prenosivih bolesti je dvogodišnji program smanjenja rizika, edukacije i podrške ovisnicima i njihovim obiteljima tijekom rehabilitacije s ciljem povećanja svijesti o zdravlju i smanjenja rizika od infekcija i predoziranja.

Školski preventivni program (ŠPP) integrirani je dio odgojno - obrazovnog procesa koji provode nastavnici, stručni suradnici škole i vanjski suradnici. ŠPP ostvaruje se kroz redovitu nastavu: satove razrednika i pedagoške radionice s učenicima u koje su implementirane međupredmetne teme zatim kroz školske projekte, predavanja za nastavnike, roditelje i učenike, edukaciju nastavnika, roditeljske sastanke te individualne razgovore s učenicima i roditeljima.

Cilj školskog preventivnog programa je unaprjeđivanje znanja, vještina, (duhovnih, emocionalnih, kognitivnih, ponašajnih) kompetencija i vrlina, koje pomažu učenicima da se uspješno nose s izazovima odrastanja i cjelovitim razvojem osobe. Ciljana skupina uključena u provedbu projektnih aktivnosti su učenici u dobi od 7 do 15 godina (1. – 8. r) dvije osnovne škole, njihovi roditelji u dobi od 20 do 50 godina, a izvoditelji projektnih aktivnosti su učitelji i stručni suradnici škola. Same aktivnosti će se provoditi tijekom cijele nastavne godine prema sljedećem rasporedu: Projekt će započeti kratkim anketnim ispitivanjem o prisutnosti rizičnih oblika ponašanja u školi, a rezultati će se usporediti po školama i bit će predstavljeni učenicima i roditeljima kroz roditeljske sastanke. Izvoditelji projekta će osmisliti i provesti edukativno interaktivne radionice iz područja socijalnih, emocionalnih, komunikacijskih vještina, razvoja vrlina, odabira zdravih stilova života.

Pružanje potrebne pomoći liječenom alkoholičaru i njegovoj obitelji u nastavku liječenja, rehabilitacije i resocijalizacije odnosno pružanje pomoći u održavanju apstinencija i psihosocijalnom oporavku liječenog alkoholičara te resocijalizacijska radi njegovog aktivnog uključivanja u društvene odnose kroz grupe podrške i individualan rad ili rad s parom