Opći cilj projekta je povećanje socijalne uključivosti rehabilitiranih ovisnika nakon izlaska iz terapijske zajednice kroz osnaživanje, podršku i potporu u reintegraciji u društvenu zajednicu te kroz osposobljavanje za tržište rada. Izravni korisnici projekta su rehabilitirani ovisnici koji su u zadnjoj fazi programa rehabilitacije u terapijskoj zajednici ili su završili program rehabilitacije ili ga nisu završili, ali održavaju apstinenciju od sredstava ovisnosti. Mjesto provedbe aktivnosti je Nunić-Općina Kistanje-Šibensko-Kninska županija, Zadar i Benkovac-Zadarska županija, Grad Zagreb, Rijeka-Primorsko-goranska županija i Split-Splitsko-dalmatinska županija. Najzastupljeniji tip aktivnosti koji se provodi u projektu je izvanškolsko i izvaninstitucionalno obrazovanje, stručno usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje. Dodatni tip aktivnosti koji se provodi u projektu je savjetovanje i psihosocijalna podrška. Partneri u provedbi projekta su Pučko otvoreno učilište Knin i Pučko otvoreno učilište Šibenik.

Poboljšanje zdravstvenih i socijalnih ishoda svima u povećanoj opasnosti od posljedica rizičnih ponašanja ili im je kvaliteta života narušena (droge, ovisnosti, zarazne bolesti) interdisciplinarnom nadogradnjom zdravstvenog i socijalnog sustava.

Program se provodi na nacionalnoj razini, a nositelji programa su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Cilj projekta je je prevencija ovisnosti odnosno podizanje razine svijesti kod učenika o opasnostima što ih kriju sredstva ovisnosti te prevencija rizičnih ponašanja mladih vezano uz eksperimentiranje različitim sredstvima ovisnosti.

Provedbom ovog projektnog prijedloga unaprijediti ćemo sustav resocijalizacije ovisnika o alkoholu, drogama, kocki i novim tehnologijama kao marginalizirane i socijalno osjetljive skupine. Osnovni cilj je povećati šanse za zapošljavanje rehabilitiranim ovisnicima u programu resocijalizacije terapijske zajednice udruge ''Moji dani'', rehabilitiranim ovisnicima koji su završili program psihosocijalne rehabilitacije i održavaju zdravu apstinenciju te rehabilitiranim ovisnicima koji nisu završili program ali održavaju zdravu apstinenciju, odnosno povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada čime se ujedno sustavno i trajno postiže rješavanje pitanja reintegracije ovisnika putem stvaranja adekvatnog modela resocijalizacije. Opći cilj postići će se putem specifičnih ciljeva koji obuhvaćaju dobro planirane i ka cilju usmjerene aktivnosti. Specifični, odnosno posebni ciljevi ovog projektnog prijedloga su: osnažene su životne i socijalne vještine rehabilitiranih ovisnika, educirani su o strukturiranom korištenju slobodnog i radnog vremena, educirani su i informirani o mjerama aktivne politike zapošljavanja, mogućnostima zapošljavanja i samozapošljavanja te o socijalnom poduzetništvu, usvojili su znanja i vještine o adekvatnom predstavljanju potencijalnom poslodavcu, pisanju životopisa i zamolbi za posao, korištenju elektroničkih sličnih platformi u svrhu traženja zaposlenja. Aktivnostima osposobljavanja rehabilitirani ovisnici stekli su znanja i vještine za ekološki uzgoj voća te je jedan korisnik pohađao tečaj stranog jezika- konkretno engleskog jezika. Aktivnosti kojima će se postići specifični ciljevi obuhvaćaju edukacije, radionice, uključivanje u društvene aktivnosti na razini lokalne zajednice, prekvalifikacije i doškolovanja rehabilitiranih ovisnika te nabavkom potrebne opreme. Promjene koje se očekuju provedbom planiranih aktivnosti i postizanjem postavljenih ciljeva odnose se na to da ovisnici o alkoholu, drogi, kocki i novim tehnologijama budu osposobljeni za uključivanje u različite kulturne, sportske i edukativne aktivnosti putem kojih će im se posredno omogućiti razvoj radno-socijalnih i životnih vještina, obrazovanja u svrhu pomoći oko zapošljavanja kao krajnjeg cilja. Dugoročna promjena koja se postiže ovim projektnim prijedlogom je poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljive skupine i motivacija za dugotrajnom i stabilnom apstinencijom uz povećanje razine samopouzdanja i samopoštovanja što sve rezultira kvalitetnom društvenom reintegracijom.

Program se temelji na metodama vanjskog (outreach) rada koji ima za cilj doći u kontakt s korisnicima programa- intravenski korisnici droga gdje se oni nalaze te otvaranje drop in centra u prostorima udruge LET u Ratarskoj 7. Program smanjenja štete- izmjena igala i štrcaljki koji provodimo uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva nažalost nije dovoljan za sve aktivnosti i korisnike koje imamo te ovim putem podnosimo prijavu za unapređenje aktivnosti poput otvaranja drop in centra te jači angažman u potrazi za novim korisnicima. Udruga ima dva vozila, oba su prešla preko nekoliko stotina tisuća kilometara i ako se i jedan pokvari ostajemo bez pristupa korisnicima. Zato je potrebno otvoriti fiksno mjesto, drop in centar u koji će korisnici dolaziti. Također, udruga u zadnje vrijeme ima manji broj novih korisnika (jedan do dva na mjesečnoj razini) te je potrebno unaprijediti vanjski rad- doći do korisnika droga koji još ne koriste program zamjene igala i štrcaljki. To se može postići provođenjem vanjskog rada i motiviranjem postojećih korisnika da pozovu svoje prijatelje i poznanike iz tog kruga ljudi i da oni počnu koristi program zamjene igala i štrcaljki. Treći aspekt je pokretanje aktivnosti na festivalima, noćnim klubovima, parkovima i dječjim igralištima- doći do mladih koji se okupljaju i pod rizikom su da postanu ovisnici. Bitno ih je što prije upoznati, motivirati i uputiti kako da odbiju prvenstveno vršnjački pritisak da počnu koristiti droge. Ako su već počeli koristiti onda barem da znaju koji su načini sigurnijeg korištenja droga i izbjegavanje predoziranja. Ta aktivnost se temelji na programu „Iskorak prema mladima“ koji smo provodili do 2015. kada više nismo uspjeli osigurati financijska sredstva za isti, ali imamo iskustvo kako se to radi. Kako pristupi mladima, kako razgovarati sa njima, kako dobiti njihovu pažnju i povjerenje. Sada planiramo nadogradnju programa tako što ćemo uključiti i organizatore festivala i vlasnike noćnih klubova da u njihovim prostorima budu prisutni vanjski radnici te im objašnjavaju zašto je potrebno omogućiti pristup pitkoj vodi, imati prostore u kojima se mladi mogu malo odmoriti i smiriti ako su koristili sintetske droge, prepoznati predoziranje i pružiti prvu pomoć ako je potrebno. Također, veliki problem kod korisnika droga je i navika bacanja iskorištenog i nečistog pribora u područja dostupna građanima, osobito djeci (igrališta, parkovi). Time se dovode u opasnost od zaraze kroničnim i zaraznim bolestima poput hepatitisa i HIV-a. Obzirom da ne postoji institucija koja je nadležna za čišćenje i prikupljanje takvog otpada, a zbog opasnosti za zdravlje djece i građana, potrebno je da navedeni otpad prikupljaju educirane i osposobljene osobe. Nerijetko se događa da je odgovornost za prikupljanje korištenih igala primjerice na djelatnicima škola i vrtića oko kojih se nalaze igrališta, a obzirom da nemaju iskustva u radu sa opasnim i infektivnim otpadom, i njihovo zdravlje je u opasnosti. Udruga LET je na sebe preuzela odgovornost oko čišćenja, zbrinjavanja i educiranja građana o tom problemu te prikupljamo odbačeni pribor po cijelom Zagrebu i okolici te isto namjeravamo činiti i u budućnosti. Udruga također provodi i upućivanje na testiranja. Intravenski korisnici droga su osobe s rizičnim ponašanjima s velikom mogućnošću zaraze hepatitisom B i C te HIV/AIDS-om.

Provedbom svih komponenti programa U.P.E.Z. PULA ,intravenskim korisnicima droga daje mogućnost uzimanja sterilnog pribora, organizirani vanjski rad čini pribor dostupnim u svim sredinama, pa tako i najzabačenijim, dnevni boravak vrlo osnažuje kapacitete ovisnika drogama i ima snažan intervencijski učinak (za ulazak u tretmane), mogućnost obavljanja osobne higijene, pranja i sušenja odjeće vraća dostojanstvo ali i šalje poruku da nam je svaki, ali baš svaki čovjek važan i vrijedan truda i borbe, podjelom hrane utječemo na sliku zdravlja, uvođenjem novih i inovativnih aktivnosti (dežurni telefon, psihološka podrška i savjetovanje, diseminacija besplatne vode na festivalima, ali i mogućnost ulaska u terapijsku zajednicu u roku od 24 sati

Provedbom svih komponenti programa U.P.E.Z. POREČ ,intravenskim korisnicima droga daje mogućnost uzimanja sterilnog pribora, organizirani vanjski rad čini pribor dostupnim u svim sredinama, pa tako i najzabačenijim, dnevni boravak vrlo osnažuje kapacitete ovisnika drogama i ima snažan intervencijski učinak (za ulazak u tretmane), mogućnost obavljanja osobne higijene, pranja i sušenja odjeće vraća dostojanstvo ali i šalje poruku da nam je svaki, ali baš svaki čovjek važan i vrijedan truda i borbe, podjelom hrane utječemo na sliku zdravlja, uvođenjem novih i inovativnih aktivnosti (dežurni telefon, psihološka podrška i savjetovanje, diseminacija besplatne vode na festivalima, ali i mogućnost ulaska u terapijsku zajednicu u roku od 24 sati

IV ETAPA PROGRAMA TZ RETO CENTAR: RESOCIJALIZACIJA Etapa obuhvaća period u okviru 6-12 mjeseci ovisno o ciljevima individualnog plana koji u ovoj etapi uključuje: 1. Međuresorna suradnja zdravstvenog, socijalnog i kaznenorepresivnog sustava i Informiranje 2. Formalno i neformalno obrazovanje 3. Naukovanje u Radno nastavnim radionicama Reto centra 4. Sociopedagoške intervencije 5. Psihijatrijski tretman po potrebi Formalno obrazovanje provodi se u akreditiranim ustanovama za obrazovanje odraslih (na osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini). Programi formalnog obrazovanja su odobreni od strane nadležnih državnih tijela, a njihovim završetkom stječu se priznate svjedodžbe odnosno kvalifikacije, koje se unose u e-radnu knjižicu. Neformalno obrazovanje je oblik obrazovanja koji ne dovodi do stjecanja novih kvalifikacija, nego uključuje kraće organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje pojedinca za rad, odnosno unaprjeđenje njegovih osobnih i profesionalnih vještina. Formalno i neformalno obrazovanje osiguravaju profesionalni i osobni razvoj korisnika. Naukovanje u integrativnim radionicama Reto centra podrazumijeva cjelodnevnu organizaciju radnih aktivnosti u radno nastavnim radionicama terapijske zajednice Reto centar. Korisnici imaju različita radna zaduženja u toku dana i od njih se očekuje adekvatno, racionalno i prije svega marljivo i odgovorno obavljanje svih aktivnosti. Radna kondicija i naukovanje je stjecanje radnih vještina „na licu mjesta“ i socijalnih kompetencija čime se osigurava brže uključivanje u posao nakon terapijskog otpusta. Radna kondicija i naukovanje se stječe u Radno nastavnim radionicama Reto centra i podrazumijeva stjecanje radnih navika i potrebnih za stvaranje optimalnih uvjeta za život. Za korisnike s težim dijagnozama pronalaze se radno terapijske aktivnosti u kojima bi korisnik s psihičkim poremećajem mogao sudjelovati i uključivanje u aktivnosti formacije uz pronalaženja prilagođenog načina izvedbe aktivnosti. Nakon prve faze slijedi uključivanje u produktivne aktivnosti uz pronalaženja prilagođenog načina izvedbe aktivnosti formacije na temelju prepoznavanja zapreka i prepoznavanja sposobnosti korisnika s dvostrukom dijagnozom. Radno nastavne radionice Reto centar: ličenje, auto mehanika, restauracija namještaja, stolarija, bijela tehnika, kreativni poslovi umjetničkog ateljea, šivanje, tapeciranje, agrokultura, hortikultura i slastičarstvo. Sociopedagoške intervencije - vježbanje emocionalnog rasta i razvoja. Sociopedagoške intervencije utječu na funkcioniranje na relaciji pojedinac – zajednica. Socioterapija bi se mogla sažeti u tri riječi život-rad-komuniciranje kao mjere za strukturiranje života i unošenja pozitivnih promjena u doživljaju sebe i drugih te odgovarajućih reakcija na životne izazove okruženja. Da bi osoba mogla ostvariti osobni razvoj i socijalizirati se mora naučiti prepoznavati svoje osjećaje, izražavati ih na prihvatljiv način i konstruktivno njima upravljati. To se ostvaruje u interpersonalnim i socijalnim događajima zajedničkog života i rada. V ETAPA PROGRAMA TZ POSTTRETMAN - POTPOMOGNUTO STANOVANJE - SOCIJALNA INTEGRACIJA Socijalno uključivanje obuhvaća period u okviru 3-6 mjeseci ovisno o ciljevima individualnog plana koji u ovoj etapi uključuje: 1. Potpomognuto stanovanje u stambenoj zajednici 2. Pomoć pri zapošljavanju i zapošljavanje 3. Mentorstvo 4. Psihijatrijski tretman po potrebi Korisnik nastavlja primjenjivati vrijednosti, znanja i vještine koje je stekao u terapijskoj zajednici testirajući ih u novom životnom okruženju posttretmana - stambenoj zajednici. Izvanrezidencijalni tretman u stambenoj zajednici omogućava samostalno prakticiranje zrelog i odgovornog načina života za što su temelji postavljeni tijekom boravka i tretmana u zajednici. U ovoj etapi se povezuju osobe koje su završile obrazovni program ili osobe koje su stekle radnu kondiciju i uspješno završile naukovanje sa poslodavcima te ih se informira o mjerama zapošljavanja.

program smanjenja štete koji povezuje tradicionalne i digitalne oblike outreach aktivnosti

U Centru se provodi zdravstvena zaštita i skrb ovisnika o psihoaktivnim tvarima i/ili ponašajnim ovisnostima.

Program se sastoji od 8,10 ili 11 radionica za vježbanje socijalnih i komunikacijskih vještina u 3., 4., 5.,6. i 7. razreda. NZZJZPGŽ educira učitelje i stručne suradnika za provođenje programa. Školski djelatnici provode program u svojim razredima.

Program prevencije kockanja mladih „Tko zapravo pobjeđuje?“ jedini je hrvatski preventivni program specifično usmjeren prevenciji uključivanja mladih u igre na sreću (prevenciji kockanja/klađenja). Ovaj program univerzalne prevencije kreiran je na suvremenim principima prevencijske znanosti uz uvažavanje standarda kvalitete psihosocijalnih intervencija, te ima znanstveno dokazanu učinkovitost. PRIMARNO OKRUŽENJE U KOJEM SE PROJEKT PROVODI: ŠKOLA (SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI)

Program resocijalizacije je strukturiran i individualiziran na način da odgovori na potrebe svakog pojedinog korisnika. Program se odvija u više faza ovisno o tome u kojem stupnju ovisnosti ili apstinencije se korisnik prijavio u program.

Terapijska zajednica je oblik psihosocijalnog tretmana i pružanja pomoći ovisnicima o drogama i drugim opojnim sredstvima, alkoholu te kockanju/klađenju, tijekom određenog vremenskog perioda, unutar kojeg se koriste metode rada terapijske zajednice zasnovane na hijerarhiji, precizno strukturiranom programu s jasno definiranim principima povlastica i ograničenja, te promoviranju metode samopomoći odnosno aktivnog sudjelovanja korisnika u terapijskom programu.

Sačinjava ga niz aktivnosti koje se provode ili na razini škole ili razreda. Uglavnom ga realiziraju razrednici, no uključuju se i stručna suradnica psihologinja, tim Školske medicine PP Delnice.

Školski preventivni program zloupotrebe sredstava ovisnosti nadovezuje se u svom cilju, zadacima i sadržajima na program povećanja sigurnosti, uz nadopunu sadržajima slobodnih aktivnosti i izvanškolskih aktivnosti koje se nude unutar škole u okviru Sportskog školskog kluba ili kroz vanjske suradnike. Program je podijeljen na ciljeve i aktivnosti za učenike, roditelje i učitelje. Cilj programa : osmišljenim i planiranim sveukupnim odgojnim djelovanjem kroz sveukupne odgojno-obrazovne aktivnosti potrebno je da škola nastoji kod učenika razviti pozitivne i optimističke životne stavove i načine ponašanja s ciljem prevladavanja životnih teškoća, frustrirajućih i konfliktnih situacija koje se tijekom odrastanja neminovno javljaju. Tako će ih se osposobljavati da se odupru uzimanju sredstava ovisnosti.

Ovaj program je dio Školskog preventivnog programa koji uključuje prevenciju ovisnosti, međuvršnjačkog nasilja, cyberbullyinga i sl. Program uključuje razne aktivnosti s učenicima osnovne škole koje kao svrhu imaju razvoj pozitivnih oblika ponašanja te smanjenje nepoželjnih oblika ponašanja. Uključuje rad s učenicima, roditeljima i učenicima.

Školski preventivni program OŠ Marčana usmjeren je razvijanju pozitivne slike o sebi, pozitivniih životnih stavova, promociji zdravih životnih izbora, isticanju vrijednosti nenasilja, smanjivanju broja mladih koji će započeti s iskušavanjem sredstava ovisnosti i poboljšavanjem i razvijanjem "kvalitete života " djece i mladih, pozitivnog životnog svjetonazora i pozitivnih stavova prema sebi i drugima, kao jedine alternative izboru droge.

Školski preventivni program osmišljen je na način da djeluje tijekom čitavog odgojno-obrazovnog procesa učenika, od početka do kraja školovanja s ciljem promocije primjerenog socijalnog razvoja učenika, poticanja autonomije, samopouzdanja i socijalnih vještina učenika, prevencije, ublažavanja ili otklanjanja teškoća učenika te podupiranje učenika u primjeni stečenih sposobnosti i vještina u različitim životnim područjima i situacijama. Škola će se stoga usmjeriti na: 1. osnaživanje zaštitnih čimbenika tijekom školovanja učenika (stvaranje pozitivne slike o sebi, podrška od strane učitelja i roditelja, osamostaljivanje, osmišljavanje kvalitetnog slobodnog vremena) 2. ponudu različitih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, osposobljavanje za samopomoć i samozaštitu, 3. ublažavanje utjecaja rizičnih čimbenika (nepovoljne obiteljske okolnosti, školski neuspjeh, problemi u ponašanju i dr.; rješavanje problema i sukoba, zaštita i integracija). Provode se aktivnosti usmjerene na učenike, na roditelje te na učitelje. Provedeni su sljedeći projekti: "U tuđim cipelicama" - ciljevi su sljedeći: - upoznavanje s različitim oblicima vršnjačkog nasilja; - osvješćivanje različitosti; - razvoj tolerancije; - učenje o načinima odupiranja vršnjačkom pritisku; - načini ophođenja s drugima,... Provedeni su i sljedeći projekti: "Piti ili ne piti?! - pitanje je sad", "Mama, budi zdrava", "Sigurno u školu s medom Juricom". Učenici su osmih razreda odgledali kazališnu predstavu "Boca istine" te sudjelovali u raspravi. Osim toga, obilježen je "Dan ružičastih majica" i "Dan sigurnijeg interneta". Sudjelovali smo u volonterskom projektu "Solidarnost na djelu" te putem brojnih drugih jednokratnih aktivnosti.